Rusofobija kod Srba
Knjiga Dejana Mirovića Rusofobija kod Srba pokriva širok istorijski luk rusofobskih sadržaja u javnom životu Srbije. On počinje od Berlinskog kongresa i razvoja višestranačja u Srbiji, pa do današnjih dana. Knjiga dr Mirovića naslanja se na teorijska istraživanja evropskih i ruskih autora koji su se već bavili rusofobijom, Dela Kjeze, Hanesa Hofbauera, Gi Metana i Šafareviča. Istovremeno, ona je i originalna u uviđanju na koji način se rusofobska shvatanja prenose u delovanje političke i kulturne elite jedne države čiji narod je tradicionalno rusofilski.
Stoga, autor osvetljava i jedan od značajnijih društvenih procepa u srpskom društvu. On pokazuje na koji način dugotrajno delovanje nasleđenih predrasuda utiče na donošenje odluka od kojih zavisi sudbina jednog naroda.
Mirović puteve rusofobije prati gotovo od samih početaka. Počinje od vremena kada je ona imala izrazito anticarističke elemente, i kada se javlja prvi put u Srbiji. Zatim, on nastavlja preko sovjetofobije, koja je nasledila negativne stereotipe i samo prividno promenila sadržaj. Analizom rusofobskih i sovjetofobskih sadržaja titoističke Jugoslavije, autor priprea čitaloca za uvide u složeni odnos savremene Srbije prema postsovjetskoj Rusiji.
Dejan Mirović je rođen 16. septembra 1972. godine u Baru. Srednju školu, Pravni fakultet i postdiplomske studije je završio u Beogradu. Magistrirao je iz oblasti međunarodnog privrednog prava. Doktorirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 9. oktobra 2012. godine, disertacijom na temu primene prava EU u Srbiji. Od 2013. godine je docent na Pravnom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, a u januaru 2018. godine je izabran za vanrednog profesora.
U raskolu između Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke, opredelio se za Srpsku radikalnu stranku. Bio je potpredsednik Srpske radikalne stranke i zvanično registrovani pravni savetnik Vojislava Šešelja pred Haškim sudom. Od 2007. do 2012. godine bio je poslanik u Narodnoj skupštini. Smenjen je sa mesta potpredsednika Srpske radikalne stranke, nakon povratka Vojislava Šešelja u maju 2015. godine, zbog zalaganja za predizbornu koaliciju sa drugim opozicionim patriotskim strankama (Demokratska stranka Srbije i Srpski pokret Dveri). Podneo je ostavku na mesto pravnog savetnika, nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju u martu 2016. godine.[1] 2017. godine je objavio knjigu pod nazivom "Rusofobija kod Srba 1878-2017".
Godine 2020. izabran je za člana - saradnika Matice srpske u Novom Sadu.
U novembru 2018. godine je zajedno sa akademikom Matijom Bećkovićem, istoričarima Čedomirom Antićem i Aleksandrom Rakovićem, a na osnovu Zakona o strancima Crne Gore, proglašen za "državnog neprijatelja", da bi u decembru 2018. godine bio vraćen sa graničnog prelaza Dobrakovo, kada je krenuo u posetu majci i bratu u Ulcinju. Nakon ovoga, Dejanu Miroviću, je uručeno rešenje, prema kojem kazna nije vremenski ograničena, ali je, sa druge strane, Dejan Mirović pokrenuo sudski postupak radi zaštite svojih ljudskih prava.