Izaberite vaš jezik

ћирилица   latinica

Onaj koji je znao gde počiva srpski car

Prof. dr Radoslav Grujić
Prof. dr Radoslav Grujić | Foto: Wikipedia

Akademik Radoslav Grujić je bio srpski pravoslavni teolog i istoričar, dopisni član SANU.

Akademik Grujić je rođen u Zemunu 1878. godine. Tokom Prvog svetskog rata 1914. godine , hapse ga kao veleizdajnika a zatim ga i zatvaraju. U periodu od 1919. do 1920. godine radio je kao profesor u Beogradu, a zatim prelazi u Skoplje gde predaje nacionalnu istoriju, da bi na tom istom fakultetu od 1930. do 1933.,i od 1935. do 1937. bio dekan.

Profesor Grujić je 1927. godine u ruševinama manastira Svetih arhangela u Prizrenu, zadužbini cara Dušana, pronašao posmrtne ostatke ktitora, cara Dušana. Danas, car Dušan počiva u crkvi Svetog Marka u Beogradu.

Tokom drugog svetskog rata, profesor zabrinjava srpske izbeglice i prikuplja materijale o genocidu koji je tokom rata počinjen nad Srbima. Aprila 1942., koristeći svoje lično poznanstvo, uspeva da osigura prenos moštiju srpskih svetitelja, kneza Lazara iz manastira Bešenovo, i oskrnavljene mošti cara Uroša iz manastira Jazak na Fruškoj gori, i despota Stefana Štiljanovića iz manastira Šišatovac. Tada je konstatovano da su ustaše opljačkali sve dragocenosti koje su se nalazile na moštima.

Od njega je potekla inicijativa da se blago Srpske pravoslavne crkve, opljačkano iz crkava i manastira na terotorijama NDH, vrati crkvi. Komunističke vlasti su dozvolile da se crkvi vrate samo "kulturno istorijski predmeti" opljačkani u Srbiji i Vojvodini kao njenom delu, ali da ikone i dragocenosti opljačkane u Hrvatskoj, tamo treba i da ostanu. Umesto 40 vagona dragocenosti, u Beograd stiže samo 11, 1946. godine.

Profesor Grujić, akademik i srpski rodoljub, 01.09.1945. godine biva lišen srpske nacionalne časti, jer je radio Beograd u vreme okupacije Nemaca prenosio njegova predavanja sa Kolarca. Do kraja života, koji je proveo u pskudici, proučavao je istoriju crkve. Umire na Hvaru tokom lečenja.

Tako je umro čovek koji je 1942. godine svojim životom zaštitio sanduk najvećeg srpskog cara.

Večna mu slava i hvala u ime svih nas.